Ima još nade: blagi porast IKT!
Kada je prije nekoliko dana Državni zavod za statistiku objavio informaciju uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima i od pojedinaca u 2009., prvi rezultati, onima koji prate ovu djelatnost podaci su primljeni kao blagi lahor optimizma i sveopćem mraku. Konstatiran je blagi porast opremljenosti kućanstava IKT-om, dostupnost širokopojasnog pristupa internetu je u porastu, a primijećen je i značajan porast uporabe širokopojasnog interneta, uporaba računala i interneta je na zadovoljavajućoj razini samo kod mlađe populacije do 24 godine; primijećen je porast kod populacije starije dobi,m niska razina uporabe online usluga, poput e-bankarstva i e-uprave, premda je zabilježen blagi porast, nerazvijena trgovina putem interneta; samo 10 posto osoba je tijekom prošle godine kupovalo robe i usluge putem interneta (porast od 3 posto u odnosu na 2008.), velik dio aktivnosti pri uporabi interneta odnosi se na zabavne i edukativne sadržaje, a uz to, očekuje se porast u ovom segmentu s daljnjim razvojem infrastrukture IKT-a.
Rezultati istraživanja su pokazali da su kućanstva u Republici Hrvatskoj još uvijek na relativno niskom stupnju opremljenosti IKT-om. Primijećen je porast od 2 posto u posjedovanju računala, te porast od 5 posto u posjedovanju internetskog priključka u odnosu na prethodnu godinu. U odnosu na prethodnu godinu primijećen je značajan porast u širokopojasnom pristupu internetu od 26 posto, dok je istovremeno opao udio kućanstava koja upotrebljavaju dial-up pristup, sa 37 posto na 12 posto. Udio mobilnog te kablovskog pristupa internetu su na razini prethodne godine. Istraživanje je pokazalo da su previsoka cijena usluge i nedostupnost usluge važni razlozi zbog kojeg kućanstva nemaju širokopojasni pristup internetu, ali je u odnosu na prethodnu godinu znatno opao broj kućanstava koja nisu imala potrebu za internetskim priključkom, s 40 posto na 25 posto.
Nisu primijećeni znatniji pomaci u dobnoj strukturi korisnika računala u odnosu na prethodnu godinu. Najmlađa populacija još uvijek prednjači u uporabi računala, a broj korisnika opada proporcionalno njihovoj dobi. Sličan trend primijećen je i u strukturi po radnom statusu gdje đaci i studenti kao najmlađa skupina najčešće upotrebljavaju računala. Značajniji porast primijećen je u kategoriji umirovljenika, i to u najstarijoj dobnoj skupini gdje se broj korisnika računala udvostručio. Kao i u prethodnom poglavlju, primijećen je značajan porast korisnika interneta među umirovljenicima najstarije dobi. Broj korisnika interneta u toj dobnoj skupini je udvostručen u odnosu na prethodnu godinu. U ostalim dobnim skupinama broj korisnika interneta neznatno je porastao. Usporede li se rezultati s podacima od prethodne godine, može se uočiti da pojedinci najčešće upotrebljavaju internet za prikupljanje informacija o proizvodima i uslugama (70 posto), slanje elektroničke pošte (77 posto) te (čitanje dnevnih novosti i časopisa (povećanje od 10 posto). U porastu je uporaba interneta u svrhu edukacije kao i prikupljanje informacija o zdravlju (povećanje od 8 posto). Relativno nizak udio uporabe usluga e-bankarstva i e-uprave pokazuje nam da online uporaba tih usluga nije još značajna, premda je zabilježen neznatan porast u objema kategorijama. Rezultati istraživanja pokazuju da trgovina putem interneta nije još u dovoljnoj mjeri zastupljena. Samo 10 posto pojedinaca kupovalo je robu i usluge putem interneta, ali je ipak zabilježen porast od 3 posto u odnosu na prethodnu godinu. Navike kupaca su vrlo slične onima od prethodne godine; još uvijek prednjači kupovina knjiga i časopisa te odjeće i sportske opreme.
Odgovori ispitanika pokazuju da im je najvažnija osobna sigurnost i kvaliteta usluge koju prodavač nudi kao i garancija pravne sigurnosti. Važan je razlog za internetsku kupnju i pristup globalnom tržištu i veća ponuda proizvoda i usluga. Zaključak koji možemo izvesti iz priloženih podataka jest da većina populacije još nema naviku internetske kupnje te da preferira tradicionalnu kupovinu.
<<< natrag na Novosti
