.

Ograničiti sustav tržišne nejednakosti u emitiranju TV-programa

Prije izglasavanja konačnog prijedloga Zakona o HRT-u, Koordinacija komercijalnih medija podnijela je saborskim zastupnicima prijedloge glede emitiranja promidžbenog programa koje bi trebalo ugraditi u zakon. Koordinacija tako smatra potrebnim postupno ukidati promidžbeni program na javnoj televiziji između 18 i 22 sata te smanjiti vrijeme njegova emitiranja do 18 sati te zabraniti emitiranje tijekom trajanja igranog filma. Koordinacija je predložila da se trajanje promidžbenog programa postupno smanjuje tijekom četiri godine od 18 do 22 sata, do potpunog ukidanja na način da bi se do 18 sati emitiranje promidžbenog programa postupno bi se smanjivalo s devet na šest do tri minute u jednom satu. Prema prijedlogu zakona, predviđeno je samo smanjenje promidžbenog programa u udarnom terminu sa šest na četiri minute u jednom satu.

RTV pristojba kojom se HRT, među ostalim, financira iznosi 1,125 posto prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih u RH, a njome HRT godišnje dobije oko 1,2 milijarde kuna. Time je startna pozicija HRT-a u odnosu na sve ostale dovedena u povlašten tržišnu utjecaj. Kako HRT zarađuje ogromne prihoda i od marketinga, njihova je pozicija na tržištu višestruko povlaštena. Zakon o HRT-u omogućava devet minuta komercijalnog vremena svaki sat, što čini 22,4 posto prihoda HRT-a. Komercijalnim televizijama je dopušteno 12 minuta. U Hrvatskoj je bilo 1,1 milijun kućanstava i 72.000 pravnih osoba koje su bile obvezne plaćati RTV pristojbu. Istodobno, bilo je 2,07 milijuna priključaka na struju u kućanstvima te otprilike 220.000 pravnih osoba. Financijski efekti povećanja broja obveznika plaćanja RTV pristojbe kreću se od 100 do 500 milijuna kuna. Osim toga, HRT dampinškom politikom cijena oglašavanja komercijalne nakladnike dovodi do ruba egzistencije, a bez ikakvih sankcija. Istodobno, dok komercijalni nakladnici smanjuju broj zaposlenika, HRT ga povećava, što je odličan pokazatelj posljedica sustavno generirane nejednakosti.

Koordinacija komercijalnih medija kako bi novi zakon trebao jasno definirati javnu ulogu HRT-a, koji je po njihovom mišljenju preveliki, preskup i neefikasan sustav, primjeren zemljama koje imaju 70, 80 milijuna stanovnika. Po njihovom mišljenju koji podržava i struka, novi zakon bi trebao jasno definirati javnu ulogu HRT-a i strogo je ograničiti od komercijalne djelatnosti kako bi se prihodi od pristojbe utrošili na pitanja od javnog interesa. U zakonu se predviđa i novčana kazna HRT-u od 100 tisuća do milijun kuna u slučaju da, primjerice, ne postigne opseg udjela europskih audiovizualnih djela te neovisnih proizvođača ili pak opseg udjela hrvatske glazbe te ako obavi oglašavanje u trajanju duljem od propisanog. Koordinacija komercijalnih medija je na stanovištu da je u tom dijelu potrebno uvrstiti i odredbu o oduzimanju protupravno stečene koristi jer se u suprotnom diskriminira ostale nakladnike koji su to dužni učiniti sukladno Zakonu o elektroničkim medijima.

Koordinacija komercijalnih medija je napravila komparativnu analizu diobe marketinškoga kolača u Hrvatskoj i Europi koja je pogubna za Hrvatsku: u RH investicije u oglašavanje iznose čak 76 posto, za razliku od europskih 33,7 posto. Još više bode oči podatak da je internetsko oglašavanje u Europi 20,5 puta veće nego u Hrvatskoj. Dok su investicije u oglašavanje u RH na portalima samo 0,7 posto, u Europi one iznose 14,3 posto. Neophodno je rigorozno smanjenje promidžbenog programa s obzirom na predviđeno povećanje prihoda od pristojbe, restrukturiranje poslovanja HRT-a, kao i potpuna usmjerenost na ispunjavanje javne usluge, a time i odabir jednostrukog financiranja.

Na HRT-u su objasnili kako se sa 37 posto pristojbe financiraju obveze prema državi i državnim institucijama, tj. različiti parafiskalni nameti poput onog ZAMP-u, ZAPRAF-u, turističkoj zajednici i sl. te se da 10 posto izdvaja za odašiljače i veze pa je neizravno tim novcem i ugašen analogni odašiljač. Osim što su javnosti objasnili nešto općepoznato, da su parafiskalni nameti ogromni te da ih hrvatski građani plaćaju višekratno, po različitim osnovama, nikakve novosti u HRT-ovoj elaboraciji nema. Kada bi država preuzela na sebe zaštitu muzičkih autorskih prava, cijela bi priča konačno postala poštena, transparenta i stavljena u funkciju jednakopravnosti. Ovako, dok jednima te parafiskalne namete plaćaju građani kroz pretplatu, drugi za njih moraju izdvajati ogroman dio vlastitog tekšto stećenog profita.

nozemni stručnjaci predlagali su u nekoliko navrata da se dio HRT-a privatizira jer guši privatne medije. Izvještaj „Reforme na HRT-u“ koji su svojevremeno sastavili stručnjaci uključeni u World Service Training program BBC-a upozorili su da HTV nema nikakve veze sa suvremenim javnim televizijama kakve postoje u susjednim zemljama. Prema njihovu mišljenju, HRT guši razvoj manjih privatnih medija jer živi od pretplate pa može diktirati cijene reklama. Inozemni stručnjaci tada su predlagali da bi HRT trebalo dijelom privatizirati, a da bi javna televizija temeljena na pretplati trebala ostati na jednom televizijskom i jednom radijskom programu, bez komercijalnih sadržaja. Predlagali su također smanjenje zaposlenih za 30 do 50 posto, oko 1500 ljudi. A to političarima željnim utjecaja na HTV očito ne odgovara pa se sukladno toj logici neće ni dogoditi.



<<< natrag na Novosti