.
|
||
![]() |
||
|
||
|
Dan kasnije, T-Hrvatski Telekom je objavio svoje nerevidirane rezultate za šest mjeseci do 30. lipnja 2011. Dobit iz redovnog poslovanja (EBIT) smanjila se za 4,9% na 1.004 milijuna kuna (prva polovina 2010.: 1.056 milijuna kuna). Grupa je ostvarila korist od doprinosa Combisa u iznosu od 161 milijun kuna (doprinos za dva mjeseca u prvoj polovini 2010.: 53 milijuna kuna), ali su se ukupni prihodi smanjili za 4,0% na 3.883 milijuna kuna (prva polovina 2010.: 4.043 milijuna kuna). Ako se izuzme doprinos Combisa, prihodi Grupe bili su manji za 6,7%. Prihodi od govornih usluga smanjili su se za 12,8 posto kao rezultat manjih prihoda od govornih usluga kako u Segmentu privatnih korisnika tako i u Segmentu poslovnih korisnika, zamjene nepokretne telefonije pokretnom, pritisaka na cijene na tržištima nepokretnih i pokretnih komunikacija, manjih cijena završetka poziva i manjih prihoda od nepokretne telefonije na veleprodajnoj razini. Istog dana u izvještaju Montenegroberza je navedeno da je Crnogorski Telekom oslabio 4,03 posto. Trgovina akcijama Crnogorskog Telekoma je ostvarena u vrijednosti od 52 tisuće eura. Da bi nadoknadio gubitke Telekom Srbije je također koncem mjeseca povećao cijene telefoniranja za svojih 3.110.339 pretplatnika fiksne telefonije. U stručnoj bosanskohercegovačkoj javnosti već nekoliko dana cirkuliraju procjene da će u narednih nekoliko dana biti povećane cijene usluga. Da bi opravdali poskupljenja dijelovi Sarajeva su ostali bez ADSL-mreže, a objavljeni fragmentarni rezultati revizija u BH Telecomu konstatirali su „neefikasnost vidljivu na svakom koraku“. U Rumunjskoj se još uvijek nije slegnula prašina nakon što je Europski povjerenik za telekomunikacije podijelio otvorene packe rumunjskoj Vladi zbog smjene Dana Georgescua, predsjednika Nacionalnog vijeća za telekomunikacije i IT. Sljedećeg mjeseca, Prizivni sud u Bukureštu poništio je tu odluku. Umjesto da provede odluku Suda i vrati Georgescua na mjesto predsjednika, Vlada je po hitnom postupku usvojila zakon o restrukturiranju Vijeća. Packe je europskog povjerenika nisu mimoišle ni bugarski telekomunikacijski regulator koji je pozvan na brzo smanjenje naknada za uspostavu poziva među mobilnim mrežama. A ni ostalim balkanskim teleoperaterima ne cvjetaju ruže. Budući da značajnijih nacionalnih telekomunikacijskih kompanija više
gotovo uopće nema, riječ je o krizi što je počinju proživljavati veliki
teleoperateri na području cijele Regije koji su u proteklim desetljećima
iz svojih balkanskih filijala slali u svoje središnjice ogromne profite.
A sada je to vrijeme, očito – prošlo. Možda će, pritisnuti novim okolnostima,
početi intenzivnije ulagati u razvoj? |
||