Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti Novosti
Vlada kontinuiteta:
Nastavak„telekomunikacijskog harača“
Hrvatska
Vlada je prošli tjedan donijela odluku da se naknada od šest posto telekomunikacijskim
tvrtkama na ukupan prihod ostvaren od govornih usluga te usluga SMS
i MMS poruka naplaćuje do daljnjega, a najkasnije do srpnja 2013., odnosno
ulaska Hrvatske u Evropsku uniju. Posebnu pozornost izazvale su prigodne
elaboracije najviših državnih dužnosnika: „Motiv uvođenja nove mjere
nije samo fiskalna nego i socijalna i razvojna, i ta bi mjera trebala
potaknuti mobilne operatere da više ulažu u infrastrukturu i smanje
cijene svojih usluga“, rekao je Milanović i dodao da su cijene tih usluga
u Hrvatskoj jedne od najvećih u Evropi. Prvi potpredsjednik Vlade Radimir
Čačić izjavio je da Vlada ovim porezom planira uprihoditi 300 milijuna
kuna: „Ovisi kako gledamo, to je velik ili mali iznos, ali s tih 300
milijuna kuna mogli smo zadržati 20.000 radnih mjesta u tekstilnoj industriji.
Cijene roaminga su previsoke, 3-4 puta skuplje nego u zemljama EU i
naše telekomunikacijske tvrtke na roamingu ostvaruju ekstra profit“.Elaboracija
po kojoj će se povećanjem dodatnog poreza (nazovimo ga kolokvijalno:
„telekomunikacijski harač“), pozitivno utjecati na sniženje cijene roaminga,
je najblaže rečeno – komična. Ako bi, sukladno novoproklamiranoj logici,
Vlada snižavala cijene poljoprivrednih proizvoda dodatnim povećanjem
poljoprivrednog poreza, a turiste privlačila uvođenjem novih turističkih
poreza, Hrvatskoj bi se crno pisalo. Dakako da vjerojatno neće biti
tako. Dakako da je riječ o demagoškoj bižuteriji. Mobilni operatori
su manje-više omraženi u javnosti.
opširnije>>>
Uzjahao srpski ZAMP
U
raspravama o muzičkim autorskim pravima koje smo prije dvije tri godine
vodili s kolegama iz Regije, hrvatske muke sa ZAMP-om njima su se činile
nestvarne pa i pretjerane. Oni su u Srbiji imali, primjerice, SOKOJ
– organizaciju muzičkih autora Srbije, OFPS (Organizacija proizvođača
fonograma Srbije) te Organizaciju za kolektivno ostvarivanje prava interpretatora,
koje su u to vrijeme bile male, benigne organizacije koje nikog nisu
ugrožavale. Na naša upozorenja kako će se i njima dogoditi da mali bezazleni
muzički reptili za par godina izrastu u krvoločne T-Rexe iz roda tiranosaurusa
koji će im svima doći glave, najčešće bi odmahivali rukom: „Da, da,
a onda će Marsijanci zauzeti Beograd“. Bilo je to vrijeme (2009.) kad
je SOKOJ uprihodio godišnje „tričavih“ 3,2 milijuna eura koji su se
dijelili između 7.816 srpskih muzičara (prosječni tantijemi su iznosili
oko 215,6 eura godišnje) i 52.803 inozemna glazbena autora. Ostali srbijanski
muzički liliputanci nisu ostvarivali ni 10 posto te svote. Gledano iz
hrvatske perspektive, bez pretjerivanja se moglo konstatirati: „Luk
i voda“.
opširnije>>>
Mobiteli za spas gorila
„Čovječe,
gdje ti je mobitel?“ naziv je akcije Zagrebačkog zoološkog vrta koja
je organizirana povodom Svjetskog dana životinja i Godine čovjekolikih
majmuna. O čemu je riječ? Akcijom se želi naglasiti važnost recikliranja
mobitela. Naime, stari i odbačeni mobiteli u prirodu otpuštaju na desetke
štetnih i opasnih tvari. S druge strane, zbog nerecikliranja mobitela,
a u potrazi za novim sirovinama u središnjoj se Africi otvaraju novi
rudnici i uništavaju tropske šume – staništa gorila i čimpanzi. Naime,
u potrazi za sirovinama od kojih se izrađuju mobiteli sijeku se velike
površine tropskih šuma i iskapaju rudnici što direktno ugrožava opstanak
čovjekolikih majmuna ali i svih drugih životinja koje žive na tom području.
Recikliranjem mobitela ponovno se mogu iskoristiti materijali iz starih
mobitela i tako se smanjiti potrebu za iskapanjem novih rudnika. U to,
recikliranjem mobitela osigurava se da stari mobiteli ne završe u prirodi
jer ispuštaju mnoge opasne kemikalije poput nikla, kobalta, litija i
drugih opasnih kemikalija. Suvremeni svijet povezanije je nego što je
ikad prije bio. Poremećaj prirodne ravnoteže na jednom, brzo stvara
neravnotežu i na drugom kraju svijeta. Tako je, primjerice, zbog rudnika
broj planinskih gorila u Nacionalnom parku Kahuzi Biega u Kongu je prepolovljen.
U sklopu akcije „Čovječe, gdje ti je mobitel?“ stari će se mobiteli
prikupljati u Zoološkom vrtu grada Zagreba, shopping centru City Center
one, zagrebačkim poslovnicama OTP banke te po školama. Najsretniji sudionici
akcije te razred koji prikupi najviše mobitela, dobit će prigodne darove.
opširnije>>>
Prisluškivanje je danas
vrlo jeftino i lako
Paranoju
oko prisluškivanja danas imaju samo krajnje neupućene osobe. Svatko
tko posjeduje najelementarnije znanje o dosezima suvremene tehnologije
zna da je prisluškivanje praktički nemoguće izbjeći. Priče o različitim
efikasnim modelima zaštite od špijuniranja u pravilu iz sasvim komercijalnih
razloga lansiraju različite kompanije nastojeći plasirati na tržište
svoje nove proizvode i usluge. Rasprave koje s vremena na vrijeme provale
u javnost o mogućnostima prisluškivanja samo tzv. „pametnih“ telefona,
osim što odražavaju temeljito nepoznavanje materije, dodatno zamagljuju
pravu sliku. Normalno da vas prisluškuju. Svaki telefonski razgovor,
svaka SMS poruka ostaje trajno zabilježena na bar 15-ak mjesta širom
planete i njoj u svakom trenutku može pristupiti najmanje 50-ak službi
i agencija iz zemlje i svijeta i takva je situacija bila manje-više
nepromijenjena posljednjih 15, 20 godina. Broj prisluškivača se u međuvremenu
širio i na privatni sektor. I dok su fiksni telefoni služili kao jednostavni
prislušni uređaji preko kojih se mogla slušati cijela prostorija još
u Staljinovom SSSR-u, mobilna telefonija je donijela niz dotad neslućenih
mogućnost...
opširnije>>>
Novi
poslovni trendovi: Reklame u video-igricama
Shvaćajući
široku rasprostranjenost video-igrica, osobito posredstvom Interneta,
mnoge kompanije su se odlučile oglašavati i kroz ovaj medij. Procjene
su da je globalna vrijednost oglašavanja posredstvom video igrica porasla
sa 77,7 milijuna dolara, koliko je iznosila u 2003. godini, na 971,3
milijuna dolara, koliko se procjenjuje da iznosi u 2011. To je 12,5
puta više! Reklame su u igricama prisutne na više načina. Omiljeni način
oglašivača je da se njihova robna marka nađe u okviru „prirodnog” dekora
igrice – da, na primjer, stoji veliki billboard znak za „Adidas” oko
nogometnog stadiona (primjer iz igrice FIFA International socker – FIFA
međunarodni nogomet). Drugi način je da proizvod bude sastavni dio igre
– kao u igrici „Warm 3D” (Crvi 3D) gdje piće „Eed bull” služi za osvježenje
likovima da bi stekli dodatnu energiju. Ili u igrici „Second life” (Drugi
život) igrači mogu kupovati odjeću i stvari za njihovog virtualnog predstavnika,
a svi ovi proizvodi su markirani. Online igrice, odnosno one koje se
igraju na Internetu pružaju oglašivačima još više mogućnosti. Tu su
„billboardi” često dinamični i interaktivni, mijenjaju se iz sezone
u sezonu, a često omogućavaju i dodatne opcije – ako, primjerice, igrači
igrice „EverQuest” (Potraga) ispiše riječ „pizza”...
opširnije>>>
Nova HT-ova usluga „Cloud
Financije i računovodstvo“
Situacija
na domaćem telekomunikacijskom tržištu već godinama podsjeća na zimu
u Gorskom kotaru kad sve zamete snijeg: prvo kroz smetove put prokrči
HT-ova ralica, nakon toga na raščišćenu tržišnu cestu istrči nekoliko
manje-više inokosnih krava, a na kraju izađe i mnoštvo kokoši. Sitnih
i krupnih. U takvom poslovnom okruženju bilo je već krajnje vrijeme
da se iz rutinske ponude iskorači na novo tržište. I, doista, HT nas
ovog puta nije razočarao. Hrvatski Telekom proširio je svoju ponudu
ICT usluga u oblaku upotpunjujući tako portfelj usluga namijenjenih
poslovnim korisnicima. Naime, širenjem ponude specifičnim softverskim
rješenjima ostvaren je zajednički cilj - svojevrstan one stop shop za
sva ICT poslovna rješenja te omogućavanje i manjim subjektima alate
koji će pomoći podizanju njihove konkurentnosti, a koji su do sada bili
raspoloživi samo velikim korisnicima. Nova usluga „Cloud Financije i
računovodstvo“, zapravo je Enterprise Resource Planning (ERP) u oblaku,
a predstavlja integraciju cjelokupnog poslovanja - financija, prodaje,
nabave i zaliha u jedinstveni sustav, uz efikasno planiranje te malim
poduzetnicima otvara mogućnost korištenja najkvalitetnijih rješenja
do nedavno raspoloživih isključivo velikim tvrtkama.
opširnije>>>
Pretpostavkama
na HT i obične potrošače
Nakon što je prije nekoliko dana Vijeće Hrvatske agencije za poštu i
elektroničke komunikacije konstatiralo kako su, navodno, „istodobno
zadovoljena sva tri mjerila iz članka 53. st. 2. Zakona o elektroničkim
komunikacijama“ i donijeli tzv. „Test tri mjerila“, uslijedila je znakovita
šutnja: jedni su zašutjeli jer su zalaganjem HAKOM-a napokon dobili
ono što su tražili, drugi su se povukli s prizorišta kako bi zalizali
rane nastale ovim dokumentom, a u nadigravanju operatera i nadležnog
regulatora kao i mnogo puta do sada zanemaren je jedan prilično bitan
segment koji cijelu tu igru plaća i bez koga bi ona bila savršeno besmislena.
Da, da, ma kako to sad zvučalo patetično, mislimo na narod. Na najobičnije
hrvatske potrošače. Što je u svemu tome sporno? U prvom redu, tržište
veleprodajnih prijenosnih segmenata iznajmljenih vodova uopće nije dio
Preporuke Europske komisije o mjerodavnim tržištima podložnima prethodnoj
regulaciji. Uz to, posljednjih se godina broj operatora koji obavljaju
djelatnost davanja u najam elektroničke komunikacijske mreže i vodova
gotovo udvostručio što dokazuje da ne postoje neke ozbiljnije visoke
i trajne zapreke za ulazak na mjerodavno tržište. I na kraju, Test tri
mjerila čija bi funkcija trebala biti da se utvrdilo je li tržište podložno
prethodnoj regulaciji ili ne, proveden je, najblaže rečeno – dvojbeno.
Analiza se, primjerice, temelji na podacima samo 30 posto operatera
(stavove i mišljenja preostalih 70 posto operatera koji uopće nisu ispunili
upitnik, supstituirao je valjda HAKOM).
opširnije>>>
Okrugli stol o muzičkim
autorskim pravima
U
ponedjeljak, 3. listopada 'Mreže Telemah' je organizirala okrugli stol
o muzičkim autorskim pravima kojem su prisustvovali predstavnici organa
državne uprave, nekoliko nevladinih i stručnih udruga, studenti pravnog
fakulteta, glazbenici i muzički djelatnici, pravnici te veći broj zainteresiranih
članova 'Mreže Telemah'. Suprotno uvriježenom mišljenju, sudionici u
raspravi su ukazali kako su naknade za glazbena autorska prava u Hrvatskoj
u potpunosti usklađene s europskom praksom te da su znatno niža, i do
350 posto, od naknade koju plaćaju korisnici u EU. Tako primjerice,
trgovački i poslovni prostori površine 50 kvadratnih metara u Hrvatskoj
plaćaju mjesečnu naknadu u iznosu od 22,00 kune dok je taj iznos za
lokale jednake površine u Mađarskoj 47,7 posto veći, u Sloveniji 184,7
posto veći, u Austriji 125,9 posto veći, u Njemačkoj 81,6 posto veći,
u Velikoj Britaniji 265,7 posto veći itd. Slični su odnosi između hrvatskih
i inozemnih naknada za korištenje glazbe i u drugim djelatnostima. Prema
riječima prisutnih glazbenika, riječ je o pukoj mistifikaciji, o „nevjerojatnim
naknadama ZAMP-u“, iako je riječ o simboličnim iznosima: ugostiteljski
objekt površine 50 kvadratnih metara plaća dnevno oko 5 kuna, trgovine
i slični prostori dnevno oko 0,55 kuna, hoteli po sobi 0,40 kuna, a
komercijalne radio postaje 89,76 kuna dnevno. Od tih naknada glazbenici
žive. „Što biste učinili da netko uđe u vašu trgovinu, uzme robu i ode
van bez plaćanja.
opširnije>>>
Telekomima
više ne cvjetaju ruže
Nekoliko
vijesti o regionalnim teleoperaterima koje su posljednjih dana izbile
na svjetlost dana rječito svjedoče o krizi koja nije mimoišla ni ovaj,
do jučer visokoprofitabilni sektor. Tako je, primjerice, u izvještaju
o poslovanju Ljubljanske burze od 27. srpnja navedeno je da je vrijednost
dionica Telekoma Slovenije pala za 1,3 posto te da je interes za njih
značajno smanjen, na samo 7.430 eura prometa tijekom cijelog tjedna.
Dan kasnije, T-Hrvatski Telekom je objavio svoje nerevidirane rezultate
za šest mjeseci do 30. lipnja 2011. Dobit iz redovnog poslovanja (EBIT)
smanjila se za 4,9% na 1.004 milijuna kuna (prva polovina 2010.: 1.056
milijuna kuna). Grupa je ostvarila korist od doprinosa Combisa u iznosu
od 161 milijun kuna (doprinos za dva mjeseca u prvoj polovini 2010.:
53 milijuna kuna), ali su se ukupni prihodi smanjili za 4,0% na 3.883
milijuna kuna (prva polovina 2010.: 4.043 milijuna kuna). Ako se izuzme
doprinos Combisa, prihodi Grupe bili su manji za 6,7%. Prihodi od govornih
usluga smanjili su se za 12,8 posto kao rezultat manjih prihoda od govornih
usluga kako u Segmentu privatnih korisnika tako i u Segmentu poslovnih
korisnika, zamjene nepokretne telefonije pokretnom, pritisaka na cijene
na tržištima nepokretnih i pokretnih komunikacija, manjih cijena završetka
poziva i manjih prihoda od nepokretne telefonije na veleprodajnoj razini.
opširnije>>>
Konačno samo
jedna tv-pretplata
Iako
je odredba članka 53. Zakona o HRT-u od početka bila savršeno jasna
– kućanstva bez obzira na broj prijemnika plaćaju samo jednu pretplatu,
a pravne osobe za svaki tv i radio prijemnik plaćaju posebnu pretplatu,
u tumačenu ove odluke došlo je do zbrke koja je proizvela na kraju balade
desetak tisuća zahtjeva za ovrhom budući da su iznajmljivači soba diljem
Hrvatske odbijali plaćati tv-pristojbe kao pravne osobe. - Riječ je
o dugogodišnjoj zlouporabi Zakona prema kojem su iznajmljivači soba
i apartmana tretirani jednako kao hoteli, iako nemaju svojstvo pravne
osobe budući da nisu osnovali tvrtku, obrt, udrugu, zadrugu. Dio iznajmljivača
je plaćao pristigle račune, dok se drugi dio odupro zloupotrebi te je
odbijao plaćati HRT pretplatu za svaki od televizora koje imaju u apartmanima,
pozivajući se na odredbu čl. 53. st. 5. Zakona prema kojem „kućanstva
koja u vlasništvu imaju dva ili više radijskih i televizijskih prijamnika
plaćaju mjesečnu pristojbu kao da imaju jedan radijski ili televizijski
prijamnik“. Stoga smo organizirali iznajmljivače, angažirali odvjetnika
i dobili već drugostupanjsku presudu po kojoj se plaća jedna pretplata
po kućanstvu, bez obzira na broj apartmana - navode iz Udruge privatnih
iznajmljivača. Pravna osoba je društvena tvorevina kojoj je pravni poredak
priznao pravnu sposobnost.
opširnije>>>
E-poslovanje
u lokalnoj zajednici
Poduzetnički
centar Omega u suradnji s udrugom Mreža Telemah i kompanijom E-Commerce
započeo je u ponedjeljak, 10. siječnja, seriju predavanja za mlade poduzetnike
Karlovačke županije. U uvodnom predavanju o prednostima i nedostacima
e-poslovanja govorila je Jagoda Radojčić, predsjednica Centra. Prema
njenim riječima, elektroničko poslovanje podrazumijeva sustav mjera
i aktivnosti usmjerenih na izvršavanje svih elemenata poslovnih aktivnosti
ekonomskog procesa elektroničkim putem, odnosno stvaranje dodatnih vrijednosti
koristeći se ICT tehnologijama, proces razmjene dobara, usluga i informacija
online, aktivnosti ekonomskog procesa koje se obavljaju elektroničkim
putem, obuhvaća sve oblike poslovnih transakcija ili razmjena informacija
koje se izvode korištenjem ICT-a uključujući i e-trgovanje dobrima i
uslugama. Radojčić je naglasila kako su temeljne prednosti e–poslovanja
činjenice da ono može poboljšanim marketingom povećati prodaju, kao
i veličinu prodajnog programa
opširnije>>>
E-biz 2011 krajem ožujka u
Zagrebu
Međunarodna konferencija o elektroničkom poslovanju e-biz 2011 održat
će se od 28. do 30. ožujka 2011. godine u zagrebačkom Hypo centru. Tema
jubilarna desete konferencije je široko područje e-Poslovanja a obuhvaća
automatizaciju svih procesa koji se tiču nabave, naručivanja, isporuke
roba i usluga u koje su uključeni proizvođači, dobavljači, kupci, logističari,
banke i razni posrednici u tim procesima. Između ostalog, na konferenciji
će sudjelovati ekspert za e-Račun Europske komisije, ekspert UN/Cefact-a
za e-Poslovanje, stručnjaci iz Slovenije, Austrije, SAD-a i Poljske
s iskustvima i rješenjima za e-poslovanje i njegovu sigurnost. Temeljem
velikog interesa za elektroničkim poslovanjem i stvaranja pozitivnog
ozračja za primjenu, organizira se tradicionalno već desetu konferenciju
na tu temu. Organizatori konferencije nadaju se Vašoj suradnji na stvaranju
programa konferencije u stručnom ili komercijalnom dijelu sa željom
ubrzani uvođenja elektroničkog poslovanja u Hrvatskoj. Konferencija
o elektroničkom poslovanju održati će se sa osnovnim temama.
opširnije>>>
HAKOM ipak
primijenio "Milicijsku odredbu"
Prije
nekoliko dana – 24. studenog, Hrvatske agencije za poštu i elektroničke
komunikacije donijela je tri rješenja kojima je sva tri operatora usluga
u pokretnim elektroničkim komunikacijskom mrežama – T-Hrvatskom Telekomu,
VIPnetu i TELE2 obvezala da sukladno čl. 108. st. 4. Zakona o elektroničkim
komunikacijama omogući nadležnim tijelima trenutačnu identifikaciju
svih korisnika javno dostupne telefonske usluge u svojoj pokretnoj javnoj
komunikacijskoj mreži. Članak 108. se odnosi isključivo na prisluškivanje
tj. obvezu operatera javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih
elektroničkih komunikacijskih usluga da o vlastitom trošku osiguraju
i održavaju funkciju tajnog nadzora elektroničkih komunikacijskih mreža
i usluga, kao i elektroničke komunikacijske vodove do operativno-tehničkog
tijela nadležnog za nadzor elektroničkih komunikacija u skladu s posebnim
zakonom kojim je uređeno područje nacionalne sigurnosti, a operatori
javnih komunikacijskih mreža i javno dostupnih elektroničkih komunikacijskih
usluga su obvezni omogućiti nadležnim tijelima trenutačnu identifikaciju
korisnika usluga. Pojednostavljeno, riječ je o korisnicima 'prepaid'
i 'postpaid' usluga. Svi korisnici 'prepaid' i 'postpaid' usluga morat
će se temeljem odluke HAKOM-a identificirati radi olakšanog budućeg
prisluškivanja.
opširnije>>>
Štiti li itko interese
korisnika?
Kada
je prije nekoliko dana Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije
donijela rješenje o kažnjavanju članova uprave HT-a u ukupnom iznosu
od 76.770,00 kn, korisnici telekomunikacijskih usluga dočekali su ga
s pomiješanim osjećajima. Agencija je izvršila stručni nadzor i utvrdila
da je HT prekršio regulatornu obvezu jer je nudio, ugovarao i pružao
javnu govornu uslugu u nepokretnoj mreži po nižim cijenama od onih koje
je HAKOM odobrio. Naime, svojevremeno je Agencija HT-u kao dominantnom
operatoru utvrdila najniže granične cijene upravo da bi zaštitio liberalizaciju
tržišta. Svojim rješenjem oni su zabranili HT-u svako daljnje nuđenje,
ugovaranje i pružanje usluga po nižim od onih odobrenih od strane HAKOM-a,
kao i odobravanje bilo kakvih popusta i ugovaranje posebnih pogodnosti
u obliku količinskih popusta i sl. HT-u je naloženo da uočene nedostatke
otkloni u roku od 30 dana. HT je nakon toga u zakonom propisanom roku
izvijestio Agenciju da je postupio po odredbi Agencije, no kad je su
navodi provjereni, utvrđeno je da HT nije izvršio nalog Agencije pa
je zbog toga kažnjena Uprava HT-a. Na stranu dio odluke HAKOM-a koji
se odnosi na kažnjavanje neprovođenja njihovih odluka koje je samorazumljivo,
ali dio koji se odnosi na zabranu snižavanja cijena ostavlja potrošača
zbunjenim.
opširnije>>>
Ograničiti
sustav tržišne nejednakosti u emitiranju TV-programa
Prije izglasavanja konačnog prijedloga Zakona o HRT-u, Koordinacija
komercijalnih medija podnijela je saborskim zastupnicima prijedloge
glede emitiranja promidžbenog programa koje bi trebalo ugraditi u zakon.
Koordinacija tako smatra potrebnim postupno ukidati promidžbeni program
na javnoj televiziji između 18 i 22 sata te smanjiti vrijeme njegova
emitiranja do 18 sati te zabraniti emitiranje tijekom trajanja igranog
filma. Koordinacija je predložila da se trajanje promidžbenog programa
postupno smanjuje tijekom četiri godine od 18 do 22 sata, do potpunog
ukidanja na način da bi se do 18 sati emitiranje promidžbenog programa
postupno bi se smanjivalo s devet na šest do tri minute u jednom satu.
Prema prijedlogu zakona, predviđeno je samo smanjenje promidžbenog programa
u udarnom terminu sa šest na četiri minute u jednom satu. RTV pristojba
kojom se HRT, među ostalim, financira iznosi 1,125 posto prosječne neto
mjesečne plaće zaposlenih u RH, a njome HRT godišnje dobije oko 1,2
milijarde kuna. Time je startna pozicija HRT-a u odnosu na sve ostale
dovedena u povlašten tržišnu utjecaj. Kako HRT zarađuje ogromne prihoda
i od marketinga, njihova je pozicija na tržištu višestruko povlaštena.
Zakon o HRT-u omogućava devet minuta komercijalnog vremena svaki sat,
što čini 22,4 posto prihoda HRT-a. Komercijalnim televizijama je dopušteno
12 minuta. U Hrvatskoj je bilo 1,1 milijun kućanstava i 72.000 pravnih
osoba koje su bile obvezne plaćati RTV pristojbu. Istodobno, bilo je
2,07 milijuna priključaka na struju u kućanstvima te otprilike 220.000
pravnih osoba. Financijski efekti povećanja broja obveznika plaćanja
RTV pristojbe kreću se od 100 do 500 milijuna kuna. Osim toga, HRT dampinškom
politikom cijena oglašavanja komercijalne nakladnike dovodi do ruba
egzistencije, a bez ikakvih sankcija. Istodobno, dok komercijalni nakladnici
smanjuju broj zaposlenika, HRT ga povećava, što je odličan pokazatelj
posljedica sustavno generirane nejednakosti. Koordinacija komercijalnih
medija kako bi novi zakon trebao jasno definirati javnu ulogu HRT-a,
koji je po njihovom mišljenju preveliki, preskup i neefikasan sustav,
primjeren zemljama koje imaju 70, 80 milijuna stanovnika. Po njihovom
mišljenju koji podržava i struka, novi zakon bi trebao jasno definirati
javnu ulogu HRT-a i strogo je ograničiti od komercijalne djelatnosti
kako bi se prihodi od pristojbe utrošili na pitanja od javnog interesa.
opširnije>>>
HAKOM nas
brani višim cijenama?!?
Hrvatska agencija za poštu i elektroničke komunikacije (HAKOM) utvrdila
je prije nepunih mjesec dana svojim Rješenjem klasa: UP-I-344-08/10-01/62
urbroj: 376-10-09-09 DM/MB da je Hrvatski telekom kršio regulirane maloprodajne
cijene telekomunikacijskih usluga u nepokretnoj mreži „jer je nudilo,
ugovaralo i pružalo javnu govornu uslugu u nepokretnoj mreži po cijenama
nižim od onih odobrenih od strane Hrvatske agencije za poštu i elektroničke
komunikacije i njenih prednika, te jer je na odobrene cijene davalo
popuste suprotno načelu nediskriminacije“. Navedenim rješenjem HT-u
je zabranjeno svako daljnje nuđenje, ugovaranje i pružanje usluga u
fiksnoj telefoniji po cijenama nižim od onih odobrenih od strane HAKOM-a,
kao i odobravanje bilo kakvih popusta na cijene niže od odobrenih. Duboko
smo uvjereni kako ova zabrana predstavljala nezakonito onemogućavanje
HT-u tržišnog natjecanja s ostalim operatorima prisutnim na mjerodavnom
tržištu, jer nije zabranjeno imati znatniju tržišnu snagu, već ju zloupotrijebiti.
S druge strane, Agencija je donoseći svoju odluku možda privremeno i
prikočila tržišnu utakmicu između telekomunikacijskih korporacija pogodujući
jednom teleoperateru u odnosu prema drugom...
opširnije>>>
Prošlotjedna
najava plasirana vjerojatno iz hrvatske Vlade neformalnim kanalima u javnost,
da će Vlada vjerojatno do kraja godine prodati preostali državni udio
u T-HT-u od 3,49 posto dionica i tim novcem financirati isplatu rate duga
umirovljenicima koja na naplatu dospijeva u prosincu nikog nije osobito
iznenadila. Krupne rasprodaje su nešto što Hrvatsku izvjesno čeka u nadolazećoj
budućnosti. Međutim, najava je otvorila novi val spekulacija o temi koja
je neko vrijeme bila pospremljena pod tepihom: hoće li se Vlada s prodajom
preostalog dijela T-HT-a odreći i prava koja polaže na DTK-mrežu? Naime,
dok se vrijednost vladinog udjela u hrvatskoj filijali Deutsche Telekoma
procjenjuje na oko 800 milijuna kuna, vrijednost DTK-mreže je prema nekim
stručnim procjenama 10 do 15 puta veća. O vlasništvu nad ovim iznimno
važnim dijelom telekomunikacijske infrastrukture lome se koplja već cijelo
desetljeće, iako nitko osim Vlade i T-HT-a precizno „ne zna“ ili ne želi
znati čija je DTK-mreža. Ugovori su tajni, objavljeni su tek tzv. „sažetci“
jer je valjda netko zaključio da ih mongoloidna javnost ionako ne bi shvatila,
a o vlasništvu se navodno još odlučuje iako je od zaključenja ugovora
o prodaji hrvatskih telekomunikacija proteklo više od desetljeća. opširnije>>>
Copy-paste softverska
rještenja?
Kada
je prije izvjesnog vremena država počela realizirati model postupnog
prijelaza na e-Poslovanje, pa su propisani modeli za održavanje, razvoj
i javno objavljivanje sustava normi i specifikacija za e-poslovanje,
osnivanje Nacionalnog vijeća za elektroničko poslovanje te izradu i
donošenje nove strategije razvitka elektroničkog poslovanja u Hrvatsko
za razdoblje 2011. do 2012. godine, priča je pomalo nalikovala utrkama
za zemljište na Divljem Zapadu. Svi igrači na tržištu željeli su se
uključiti u ovu tržišnu utrku, procjenjujući da je riječ o profitabilnom
i dugoročnom poslu. Tom logikom, uložili su u razvoj značajna sredstva
i resurse. Naime, kako klasično poslovanje zahtjeva puno papirologije
te time uzrokuje visoke troškove i oduzima puno vremena, prijelaz na
e-Poslovanje je tehnološki neminovan. Uvođenje ovih tehnoloških inovacija
donijet će korisnicima uštede teške desetine milijuna eura godišnje,
pa se velikom vjerojatnošću može konstatirati kako će za nekoliko godina
papirnato poslovanje kakvo danas poznajemo završiti u muzejima. Problem
je nastupio onog trenutka kad su startni pištolji dali znak za početak
tržišne utrke, a da neki od najvećih igrača uopće za to nisu bili spremni.
Bar ne u dovoljnoj mjeri da se mogu ravnopravno nositi s manjim igračima
koji su se za e-Poslovanje spremali godinama, koji raspolažu originalnim
rješenjima i sl. U takvim uvjetima, tržišna utakmica je poprimila neočekivane
zaokrete, a na sceni su se, prema navodima nekolicine domaćih proizvođača
koje trenutno provjeravaju inozemni vještaci, pojavila copy-paste sofverska
rješenja kojima je navodno posegnuo jedan veliki teleoperater što djeluje
u Hrvatskoj 10-ak godina (obvezali smo se da do okončanja postupka nećemo
objavljivati detalje).
opširnije>>>
Počela najnovina
runda SMS-prijevara
Korisnici
mobilnih telefona ponovno su na udaru prevaranata koji će ih koštati
astronomskih telefonskih računa, a samo zato što su uzvratili propušteni
poziv. Riječ je o klasičnoj „navlakuši“: na displayu mobitela pojavi
se obavijest o propuštenom pozivu, iako vaš telefon uopće nije zvonio.
Kad uzvratite poziv javlja se automatska sekretarica riječima „Pričekajte
molim“, a u pozadini svira glazba nalik onoj dok čekate da vas spoje
s dežurnim operaterom. Čekali pet ili 50 minuta, isto vam je, jer se
nitko neće javiti. A dok ste vi na čekanju i slušate Straussov valcer,
skupi impulsi s vašeg mobitela cure. Scenarij je već viđen prije nekoliko
mjeseci kad su nasamareni korisnici nazivali navodno propušteni broj
u inozemstvu i naivnost skupo plaćali računima od dvije tisuće eura.
Ovog puta metoda je ista, ali umjesto pozivnog broja +393 ili +394 na
displayu mobitela pojavljuje se fiksni broj telefona s predbrojem za
Zagrebačku županiju 01-5632-900. Osim prijevare s propuštenim pozivima,
u opasnosti su i oni koji ostave broj mobitela po raznim oglasnicima.
Ubrzo im s nepoznatog broja stiže SMS kako je nađen kupac za njihov
oglas, a sve što trebaju učiniti je nazvati broj telefona koji počinje
s 060. Upravo to dogodilo se 30-godišnjoj Zadranki koja je objavila
prodaju automobila.
opširnije>>>
Registracija
prepaida: strahopoštovanje prema budalama
U
pradavna vremena kada je mudrost još bila na cijeni, stari su Zagrepčani
smislili poslovicu koja je odražavala svu puninu njihovog strahopoštovanja
prema budalama koje im se s vremena na vrijeme upetljaju u život: „Kaj
jedan bedak zakenja, sto pametnih nem're počistit“. Kako da se čovjek
ne sjeti ove drevne narodne mudrosti dok čita elaboraciju uz nastupajuću
obvezu registracije korisnika prepaid kartica za mobitele? Naime, prema
Privremenom protokolu Operativno tehničkog centra, operateri mobilne
telefonije bit će dužni registrirati sve nove prepaid korisnike od 1.
lipnja, a postojeći korisnici trebaju se registrirati do 1. rujna. Dosadašnji
dekadentni način kupovanja prepaid kartica „dođeš-kupiš-odeš“ namijenjen
uglavnom prištavim klincima iz susjedstva, odlazi za mjesec i pol dana
u ropotarnicu povijesti, a zamijenit će ga sofisticirani, tzv. sovjetski
model nabava narečenih prepaid kartica koji su osmislili nadležni državni
službenici, najumnije glave u Hrvata: mušterije pristojno čekaju pred
trafikom u dugačkom urednom redu i primiču se...
opširnije>>>
Ima
još nade: blagi porast IKT!
Kada
je prije nekoliko dana Državni zavod za statistiku objavio informaciju
uporaba informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT) u kućanstvima
i od pojedinaca u 2009., prvi rezultati, onima koji prate ovu djelatnost
podaci su primljeni kao blagi lahor optimizma i sveopćem mraku. Konstatiran
je blagi porast opremljenosti kućanstava IKT-om, dostupnost širokopojasnog
pristupa internetu je u porastu, a primijećen je i značajan porast uporabe
širokopojasnog interneta, uporaba računala i interneta je na zadovoljavajućoj
razini samo kod mlađe populacije do 24 godine; primijećen je porast
kod populacije starije dobi,m niska razina uporabe online usluga, poput
e-bankarstva i e-uprave, premda je zabilježen blagi porast, nerazvijena
trgovina putem interneta; samo 10 posto osoba je tijekom prošle godine
kupovalo robe i usluge putem interneta (porast od 3 posto u odnosu na
2008.), velik...
opširnije>>>
Pirate
Bay ponovno jaše!
Najveći
svjetski web-site za shareanje fileova švedski The Pirate Bay privremeno
je u utorak zatvoren nakon što je sud u Švedskoj naložio hosting provideru
tog sitea da prestane pružati usluge. Sud je zaprijetio hosting provideru
Black Internet da će ga kazniti sa 70.000 dolara ukoliko ne prestane
davati hosting Pirate Bay-u. U sudskim dokumentima navodi se da Bakc
Internet ne smije omogućavati hosting Pirate Bay-u sve dok traje proces
oko zaštite autorskih prava protiv tog sitea koji vode brojne velike
kompanije iz svijeta showbiznisa. Disney, Universal, Warner, Columbia,
Sony, NBC i Paramoun samo su neke od moćnih korporacija koje su pokrenule
tužbu protiv švedskog torrent portala. Glasnogovornik Pirate Bay-a Peter
Sunde napisao je na društvenoj mreži Twitter da će site uskoro ponovo
početi raditi normalno. U saopćenju Pirate Bay tima postavljenom na
siteu...
opširnije>>>
Prosvjed
protiv Zakona o naknadi za pružanje usluga u pokretnim elektroničkim
komunikacijskim mrežama
Povodom
stupanja na pravu snagu Zakona o naknadi za pružanje usluga u pokretnim
elektroničkim komunikacijskim mrežama (Narodne novine br.: 94/09
od 01.08.2009.) pozivamo vas na radni dogovor glede organiziranja
prosvjeda protiv uvođenja još jednog parafiskalnog nameta koji će, kao
i uvijek do sada, platiti hrvatski građani. Dogovor će se održati u
maloj dvorani na Jarunu u subotu 8. kolovoza s početkom u 11,00 sati.
Molimo sve članove koji su u Zagrebu da se odazovu ovom pozivu. Svi
članovi će biti pismeno obaviješteni o zaključcima, a radne materijale
i dokumente ćete moći od ponedjeljka 10. kolovoza dowloadirati s našeg
weba. Povodom stupanja na pravu snagu Zakona o naknadi za pružanje usluga
u pokretnim elektroničkim komunikacijskim mrežama (Narodne
novine br.: 94/09 od 01.08.2009.) pozivamo vas na radni dogovor
glede organiziranja...
opširnije>>>
Zaštita
djeteta na Internetu
Hrvatska
agencija za poštu i elektroničke komunikacije pokrenula je prije nekoliko
dana akciju ''Zaštita djece na Interneti''. Mreža Telemah pozdravlja
ovu hvale vrijednu akciju. Pozivamo članove i simpatizere te članove
udruga s kojima surađujemo da su uključe i pruže pomoć u njenoj realizaciji.
U produžetku prenostimo poziv Hrvatske agencije za poštu i elektroničke
komunikacije: Internet djeci može poslužiti kao izvanredno sredstvo
komuniciranja i učenja ukoliko se koristi pametno. Stoga je preporučljivo
popričati s djetetom o internetu i utvrditi pravila njegova korištenja.
Računala koja imaju pristup internetu uvijek treba držati na vidljivom
mjestu. Djetetu treba omogućiti da samo razvije potreban oprez njegova
korištenja. Interes roditelja i njihova uključenost u djetetove aktivnosti
korištenja interneta najučinkovitiji su način zaštite....
opširnije>>>
Pečeni
volovi – Da! Besplatni bežični Internet – Ne!
Mala
agencijska vijest koju je prije nekoliko dana objavila srpska novinska
agencija Beta povodom potpisivanja ugovora o uvođenju besplatnog Interneta
u beogradske parkove koji su potpisali beogradski gradonačelnik Dragan
Đilas i direktor Telenora Stein Erik Vellan probudila je kod mlađih
stanovnika hrvatske metropole opravdanu zavist. O nečem sličnom Zagreb
može samo sanjati. Mogućnost korištenje bežičnog Interneta na javnim
mjestima i otvorenom prostoru, pristupačna je u ovom trenutku u nekim
hrvatskim gradovima te u gotovo svim balkanskim metropolama osim Prištine,
Bukurešta i Zagreba. Ma koliko se sada netko trudio elaborirati razloge
zbog kojih se Zagreb tehnološki našao iza, primjerice - Tirane, Podgorice
i Skopja (da se ne bi krivo shvatilo - nitko od nas nema ništa protiv
tih gradova, dapače, iskreno im zavidimo na njihovim pametnim upravama
koje razmišljaju...
opširnije>>>
Primjedbe
na pravilnik o sprečavanju spama
Budući
da je odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama određeno kako
je uporaba pozivnih sustava, s ljudskim posredovanjem ili bez njega,
telefaksnih uređaja ili elektroničke pošte, uključujući kratke tekstovne
poruke (SMS) i multimedijske poruke (MMS), u svrhu izravne promidžbe
i prodaje dopuštena isključivo uz prethodno pribavljenu privolu pretplatnika
ili korisnika usluga, Agencija za poštu i telekomunikacije je 6. veljače
objavila prijedlog Pravilnika
o načinu i uvjetima sprječavanja i suzbijanja zlouporaba i prijevara
u pružanju usluga elektroničke pošte o kojem je pokrenuta
javna rasprava. Pozivamo sve članove i zainteresirane za ovu temu da
se uključe te da nam svoje primjedbe na prijedlog Pravilnika dostave
do 1. ožujka kako bismo ih mogli uobličiti i dostaviti Hrvatskoj agenciji
za poštu i telekomunikacije.
opširnije>>>
Nova VoIP
generacija dodatno snižava cijene telekomunikacije
Povodom
uvođenja novih glasovnih i podatkovnih usluga baziranim na novim tehnološkim
standardima temeljenih na Wimaxu koje će od travnja o. g. u Zagrebu
uvesti tvrtka Nexcom, Mreža Telemah u suradnji s Poduzetničkim centrom
Omega i tvrtkom Nexcom organizira predavanje ''Nova VoIP generacija
dodatno snižava cijene telekomunikacije'' profesora Claude Tételina
sa Institute of Electronics and Digital Communications. Nexcom planira
pokrenuti prvu komercijalnu instalaciju u Zagrebačkoj županiji te nastaviti
kontinuirane instalacije u Dalmaciji i kontinentalnom dijelu Hrvatske.
Akvizicija Wimax koncesija omogućuje pružanje usluga širokopojasnog
interneta i glasovnih usluga krajnjim korisnicima kao adekvatan nadomjestak
usluga preko lokalne petlje, osiguravajući pritom uvjete za ostvarivanje
potpuno neovisne telekom infrastrukture...
opširnije>>>
<<< natrag na naslovnicu
